Jedan od najstarijih i najzastupljenijih materijala za opremanje i uređenje doma zasigurno je drvo. Njegova upotreba u interijerima je višestruka. Koristi se za izradu namještaja, dekoracija, kao podna i zidna obloga, a idealno je jer u životni prostor unosi toplinu, osjećaj ugode i povezanosti s prirodom. Laka obrada, visoka otpornost na pritisak, izvrsna toplinska izolacija, neosjetljivost na temperaturne razlike samo su neke od prednosti koje drvo posjeduje. Stoga i ne čudi što je danas gotovo nemoguće pronaći dom u kojem on nije prisutan.
Naravno, drvo ima i neke nedostatke poput lake zapaljivosti i osjetljivosti na vlagu pri čemu ono puca i bubri. Također često je izložen napadima raznih mikroorganizama koji ga s vremenom uništavaju i ono na taj način propada. No, pravilnim njegovanjem drvenih površina neke od nedostataka možemo značajno smanjiti.
Osobno, drvo kao materijal u interijerima obožavam jer se savršeno slaže sa gotovo svim ostalim materijalim poput betona, keramičkih pločica, kamena, stakla, tekstila. Možete ga koristiti u svim stilovima uređenja. Na primjer, kombinacija drva i kamena idealna je za rustikalni stil, drvo i beton za industrijski stil, a moderne interijere postići ćete kombinacijom drva sa sjajno lakiranim medijapanom, staklom, inoxom i ostalim novim materijalima koji su se pojavili na tržištu posljednjih desetak godina. Volim beskonačne vrste, nijanse i strukture drva. Gotovo je nemoguće ne pronaći idealnu kombinaciju za sebe. Pojedine strukture mogu djelovati vrlo inspirativno i zanimljivo poput drva masline, oraha ili mahagonija. Također volim osjećaj koji drvo unosi u svaki interijer, poput topline, harmonije, opuštenosti i prirodnosti.
Ono što je važno znati kod izbora drva kao materijala u interijerima (osobito ako radite namještaj kod stolara), su njegove osnovne karakteristike poput elastičnosti, plastičnosti i tvrdoće. Upravo one određuju njegovu kvalitetu i dugotrajnost.
Elastičnost je sposobnost drva da pod utjecajem određenih vanjskih sila promijeni svoje dimenzije i oblik, ali da se nakon prestanka djelovanja tih istih sila ono vrati u prvobitno stanje. Vrlo elastična drva su breza, jasen, orah i mahagonij, srednje elastična su bukva, smreka i hrast, a najslabiju elastičnost imaju bor i jela.
Plastičnost je sposobnost koja nam pokazuje kako se drvo ponaša nakon što premašimo njegovu elastičnost, a da pri tome ono ne pukne. Tada nastaju deformacije koje su trajne i drvo zadržava novi oblik i nakon što sila prestane na njega djelovati. Ova sposobnost je izuzetno bitna kod izrade zaobljenog namještaja, glazbala, sportskih rekvizita i sl. Najplastičnije vrste drva su bukva i jasen, zatim slijedi javor, dok svijetla drva poput bora i smreke imaju vrlo malu plastičnost.
Thonetov stolac, Chair No. 14 revolucionarni je
stolac nastao kao rezultat dvadesetgodišnjeg
eksperimentiranja savijanja lameliranog drveta,
načina spajanja
elemenata tako da ga je lako
sastaviti i rastaviti. Kao materijal upravo je
korištena bukva zbog svoje izrazite plastičnosti.
Tvrdoća se ispituje na način da se utiskuje tvrdi predmet, najčešće metal, u samu masu drva i tako saznajemo otpornost drva na utiskivanje drugog, tvrđeg materijala.
Ovaj pokazatelj je izuzetno bitan ukoliko biramo drvo za podnu oblogu jer će nam pokazati koliko je ono otporno na habanje i razna druga oštećenja nastala pomicanjem namještaja ili hodanjem. U kategoriju vrlo tvrdih i tvrdih drva spadaju ebanovina, maslina, grab, hrast, bagrem i jasen. Drva srednje tvrdoće su orah, crni bor, mahagonij i kesten. Meka i vrlo meka drva su ariš, breza, bor, jela i smreka.
U praksi najviše se upotrebljava hrast, ali vrlo su zastupljeni i jasen,
bukva i orah. Smreka, jela ili trešnja rijetko se koriste za podove, ali
su prihvatljive za pojedine komade namještaja.
Budući popularnost drva neprestano raste, uskoro je postao nezamisliv u industriji namještaja. No, kao prirodni materijal, njegove količine nisu beskonačne. Stoga su se na tržištu pojavili razni altrernativni materijali poznatiji pod nazivom pločasti materijali. Neki od njih su: iverica, medijapan (MDF ploče), šper ploča, OSB ploče, panel ploča i furnir. Upravo ovaj posljednji, furnir, doveo je do upotrebe egzotičnih i skupih vrsta drva u interijerima poput mahagonija ili wengea. Naime, radi se o tehnici lijepljenja tankih strugotina pravog drva na neko jeftinije drvo ili drugu podlogu.
Svaki od navedenih materijala ima svoje prednosti i nedostatke, razlikuju se po kvaliteti i cijeni. Stoga savjetujem da se uvijek dobro raspitate oko njihovih glavnih karakteristika i ne zaboravite u koju ćete ga svrhu koristiti jer nije isto koristi puno drvo ili alternativne pločaste materijale kao podnu oblogu ili dekorativno tijelo. Razlike u potrebnoj kvaliteti i karakteristikama su drastične.
 |
| Izvor: decorinportal.com |
 |
| Izvor: jutarnji.hr |
 |
| Izvor: www.kedicci.info |
 |
| Izvor: www.dete.bg |
 |
| Izvor: dominfo.ba |
 |
| Izvor: Pinterest |
 |
| Izvor: Pinterest |
SPAVAĆE SOBE
Naravno, drvo ima i neke nedostatke poput lake zapaljivosti i osjetljivosti na vlagu pri čemu ono puca i bubri. Također često je izložen napadima raznih mikroorganizama koji ga s vremenom uništavaju i ono na taj način propada. No, pravilnim njegovanjem drvenih površina neke od nedostataka možemo značajno smanjiti.
Osobno, drvo kao materijal u interijerima obožavam jer se savršeno slaže sa gotovo svim ostalim materijalim poput betona, keramičkih pločica, kamena, stakla, tekstila. Možete ga koristiti u svim stilovima uređenja. Na primjer, kombinacija drva i kamena idealna je za rustikalni stil, drvo i beton za industrijski stil, a moderne interijere postići ćete kombinacijom drva sa sjajno lakiranim medijapanom, staklom, inoxom i ostalim novim materijalima koji su se pojavili na tržištu posljednjih desetak godina. Volim beskonačne vrste, nijanse i strukture drva. Gotovo je nemoguće ne pronaći idealnu kombinaciju za sebe. Pojedine strukture mogu djelovati vrlo inspirativno i zanimljivo poput drva masline, oraha ili mahagonija. Također volim osjećaj koji drvo unosi u svaki interijer, poput topline, harmonije, opuštenosti i prirodnosti.
Primjedbe
Objavi komentar